SAOBRAĆAJNI SISTEMI
I REGULISANJE SAOBRAĆAJA
SAOBRAĆAJNI SISTEMI
Kroz istoriju, zbog čovjekove potrebe za prenošenjem robe i dobara s jednog mjesta na drugo, počeo je da se razvija saobraćaj. Čovjek se dugo oslanjao na snagu sopstvenih mišića i snagu domaćih životinja. Kasnije je od materijala koje je pronalazio u prirodi počeo da pravi prevozna sredstva. Pronalazak točka imao je presudnu ulogu u razvoju saobraćaja. Zahvaljujući tom epohalnom otkriću, prvo se razvijao kopneni saobraćaj, a potom i vodeni.
Saobraćaj je složen sistem koji omogućava transport robe, ljudi, informacija i drugog. Saobraćajni sistem čine: saobraćajni objekti (pruge, putevi, aerodromi, kanali, luke); saobraćajna sredstva (željezničke kompozicije, kamioni, autobusi, brodovi, avioni itd.). |
SAOBRAĆAJNI SISTEMI SE MOGU PODIJELITI NA:
|
|
SISTEMI DRUMSKOG SOBRAĆAJA
Drumski saobraćaj obavlja po putevima kao što su: lokalni, regionalni, magistralni i auto-put. Za prevoz ljudi i robe po putevima koriste se bicikli, putnički automobili, autobusi, kamioni, traktori, građevinske mašine, zaprežna vozila i drugo. Putevi mogu biti od makadama(sitni kamen), betona i asfalta. |
SISTEMI ŽELJEZNIČKOG SAOBRAĆAJA
SISTEMI VODENOG SAOBRAĆAJA
Vodeni transport odvija se na morima, okeanima, kanalima, rekama i jezerima. Za prevoz vodenim putem danas se koriste brodovi, trajekti, tankeri, gliseri. Razvoj brodova išao je od debala ,splavova, čamaca sa veslima, preko jedrenjaka do brodova koji su imali neke vrste motora. prvo su to bili parobrodi pa brodovi sa dizel motorima. I nakraju brodovi sa parnim turbinama koji koriste nuklearno gorivo(uglavnom vojni). |
Veoma važnu ulogu u vodenom saobraćaju imaju luke. U njih pristaju brodovi, tankeri, trajekti i druga saobraćajna sredstva. Najjeftiniji je vid saobraćaja, pa se skoro 80 odsto svetske trgovine i prevoza robe odvija vodenim putem. Glavni nedostatak je to što je u poređenju sa drugim vrstama saobraćaja spor. Vodeni saobraćaj se u suštini može podjeliti na PUTNIČKI, TERETNI I SPECIJALNI. |
SISTEMI VAZDUŠNOG SAOBRAĆAJA
Veoma važnu ulogu, bez koje vazdušni saobraćaj praktično ne bi bio moguć, imaju aerodromi i kontrola leta. Kontrola leta ima zadatak da prati i navodi poletanje aviona sa aerodroma i sletanje na aerodrom, kao i njihov let. Tako da siteni vazdušnog saobraćaja su pored letjelica su aerodroni sa pistama i kontrolnim tornjevima. |
Nekadašnji avioni su imali klipne motore sa elisama a danas većina aviona ima mlazne motore. Mlazni motori omogućavaju vrće brzina letova. |
|